Menopauza je vrijeme  u životu žene kada njene periode prestanu i kada više ne može ostati u drugom stanju.  To je normalna promjena u tijelu žene. Žena zna kada je dostigla menopauzu, tj. onda kada nije imala periodu 12 mjeseci u nizu (a nema drugih uzroka kao što su trudnoća ili bolest). Ovo se dešava kod većine žena poslije 45 godina starosti.

Menopauza se ponekad naziva „promjena života“. U godinama koje vode ka menopauzi, ženski jajnici stvaraju sve manje i manje hormona estrogena i progesterona. Možda, niste svjesni promjena koje se dešavaju u vašem tijelu, a možda i imate simptome sa približavanjem menopauze. Mnoge žene se pitaju da li su simptomi normalni i mnoge žene su zbunjene kako tretirati svoje simptome.

Osjećati ćete se bolje sticanjem znanja o onome što možete uraditi u vezi menopauze i razgovarajući sa svojim liječnikom o vašem zdravlju i vašim simptomima. Ako vam  simptomi koje imate uzrukuju neugodnost ili brigu, vaš liječnik vas može podučiti opcijama tretmana i pomoći vam da napravite mudar izbor.

Menopauza utječe na svaku ženu različito. Vaš jedini simptom može biti prestanak periode. Možete imati i druge simptome, također. Mnogi simptomi u to vrijeme života se javljaju zato što starite, ali neki su posljedica menopauze. Nije uvijek moguće razlučiti da li su simptomi vezani za starenje, menopauzu ili oboje. Neke promjene koje možete uočiti kada se počnete približavati menopauzi su:

1. Promjena ciklusa periode (periode mogu biti kraće ili duže, slabije ili teže, ili između njih može prolaziti više ili manje vremena)
2. Valunzi, noćna znojenja (ponekad praćena groznicom)
3. Poteškoće sa spavanjem
4. Vaginalna suhoća
5. Promjena raspoloženja, osjećaj mrzovoljnosti ili periodi plakanja
6. Fokusiranje na poteškoće, „luckasta“ razmišljanja ili zaboravnost
7. Gubitak kose ili proređivanje kose na glavi, ili veći rast dlaka na licu

Prirodna menopauza je definirana od strane Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) kao „trajan prestanak menstruacije zbog gubitka folikularne aktivnosti jajnika“ koji odgovara jednom momentu u životu – završetku menstrualnog perioda.  To je, međutim,  kulminacija nekih 50 godina reproduktivnog starenja – proces koji se odvija u kontinuitetu od rođenja preko menopauzalne tranzicije i starenja jajnika, do njihovog funkcionalnog gašenja.

Menopauzalna tranzicija predstavlja period dinamičkih promjena u reproduktivnim i nereproduktivnim tkivima i stoga se vjeruje da ona igra vodeću ulogu u biološkom i zdravstvenom stanju žene koja stari. Traganje za povećanim naučnim saznanjima u vezi menopauzalne tranzicije i njenog kasnijeg razvoja je imalo utjecaj na razvoj više specifičnih i osjetljivih nomenklatura klasificiranja menopauzalnog stanja.

Napori da se uspostavi i promovira upotreba ujednačenog seta terminologije vezane za menopauzu se odvijajaju još od sedamdesetih godina, od strane Internacionalnog menopauzalnog društva, učesnika Korpilampi Workshop-a i WHO-a.

Definicije koje je WHO razvila u toku 1996.godine se koriste u cijelom svijetu. To su slijedeće definicije:

1. Izraz prirodna menopauza se definira kao trajan prestanak menstruacije nastao kao rezultat gubitka folikularne aktivnosti jajnika. Prirodna menopauza se prepoznaje poslije 12 uzastopnih mjeseci amenoreje za koju ne postoji nikakav drugi očigledan patološki ili psihološki uzrok.
2. Menopauza počinje završnim menstrualnim periodom, koji se sa sigurnošću utvrđuje samo retrospektivno, nakon što je od njega prošla godina dana ili više. Adekvatan nezavisni biološki marker za taj događaj ne postoji.
3. Izraz perimenopauza bi trebalo da obuhvati period neposredno prije menopauze (kada počnu endokrinološka, biološka i klinička svojstva menopauze koja se približava) i tokom prve godine poslije menopauze.
4. Izraz menopauzalna tranzicija bi trebao biti rezerviran za vrijeme prije završnog menstrualnog perioda, kada su izražene promjene u menstrualnom ciklusu.
5. Izraz premenopauza bi trebalo koristiti kada se poziva na cijeli reproduktivni period do završnog menstrualnog perioda.
6. Izraz  indukovana menopauza je definiran kao prestanak menstruacija koji slijedi zbog hirurškog odstranjivanja oba jajnika (sa ili bez histerektomije) ili jatrogene ablacije funkcije jajnika (hemoterapijom ili zračenjem).
7. Izraz postmenopauza je definiran kao vrijeme od završnog menstrualnog perioda pa nadalje, bez razlike da li je menopauza indukovana ili je spontana.
8. Idealno, prijevremena menopauza bi trebalo da bude definirana kao menopauza koja se dešava u dobi manjoj od dvije standardne devijacije ispod prosječno procijenjenog za referentnu populaciju. U praksi, u odsustvu pouzdanih procjena poremećaja starosne dobi prirodne menopauze, u populaciji u zemljama u razvoju se smatra da je starost od 40 godina često upotrebljavana kao arbitrarna linija prekida, ispod koje se za menopauzu kaže da je prijevremena.
9. Drugi termini, kao klimakterij (koji uključuje menopauzalnu tranziciju i nespecifičan period poslije završnog menstrualnog perioda) su i internacionalno popularni, ali su primjenjivani najviše u Evropi. Izraz klimakterij se odnosi na vrijeme u kojem nivoi hormona bivaju promijenjeni, pa do perioda prestanka djelovanja hormona, gdje smanjenje i fluktuiranje nivoa hormona može prouzrokovati rane menopauzalne simptome, i dalje stimulirajući endometrjium (tkivo materice) da stvara ciklično krvarenje (menstruaciju).

U godinama premenopauze, mnoge žene su podvrgnute tjelesnim promjenama koje su rezultat hormonalnih fluktuacija. Najpoznatiji efekti menopauze su „talasi“ ili „valunzi“- iznenadno povećanje tjelesne temperature. Ta senzacija „talasa“ se dešava kada temperatura tijela dostigne vrhunac i počinje da se naglo vraća u normalu. Valunzi mogu postati tako jaki da mogu podići tjelesnu temperaturu za nekoliko stepeni u veoma kratkom vremenskom periodu i prouzrokovati da se osoba osjeća slabo i da se puno znoji. Uprkos nelagodnosti za ženu, doktori smatraju  da oni nisu štetni za ženu. Mada valunzi nisu štetni, oni se mogu tretirati u pokušaju olakšanja neugodnosti korišćenjem propisanih lijekova kao što su hormonski tretman ili SSRI lijekovi, ili korištenjem biljnih estrogena i herbalnih lijekova koji se dobijaju bez recepata.